Šuma kao zajednica biljnog i životinjskog svijeta neiscrpan je izvor prirodnih podražaja za učenje i poticanje kognitivnog, senzomotoričkog i kreativnog razvoja djeteta. Naša šumska znatiželja potaknula nas je na istraživanje i proučavanje biljnih vrsta (izbojaka, plodova, godova) te životinjskih vrsta.
Spoznali smo da su sva stabla jednako građena – imaju korijenje, deblo i krošnju koju čine grane i lišće/iglice.
Proučavajući senzornu kutiju izbojaka listopadnih i vazdazelenih vrsta uočili smo prema čemu se razlikuju, osvijestili zašto neke vrste u jesen ostaju bez lišća, a u proljeće ga opet dobivaju. Djeci su prezentirani izbojci osnovnih vrsta drveća koja se nalaze u našoj neposrednoj blizini poput: hrasta, graba, jasena, oraha, lijeske, bagrema, sviba, brijesta, vrbe, johe, bazge, lipe, klena, topole. Kako bi si olakšali učenje o biljkama, odlučili smo navedene izbojke vrsta sušiti u starom novinskom papiru i slagati u zbirku sušenog bilja koja se naziva herbarij. Proučavanjem uzoraka godova zaključili smo koliko je drvo staro i koliko je naraslo svake godine ovisno o klimatskim uvjetima.
Osim biljnog svijeta, bavili smo se i životinjskim svijetom proučavajući literaturu o šumskim životinjama te tragovima koje ostavljaju. Razvijali smo taktilnu senzoriku preslikavajući tragove životinja prstima na pijesku prema zadanim karticama s tragovima što nas je vrlo zaokupilo. Da bi doživljaj bio potpun, izradili smo i otiske vlastitih stopala. Također, imali smo priliku opipati i proučiti rogovlje jelena, srnjaka, perje fazana te promatrati građu tijela živog primjerka jednog od najvećih kukaca Europe – kornjaša jelenaka, zakonom zaštićene vrste RH, kojeg smo potom pustili natrag u njegovo prirodno stanište.
Naše istraživanje proširili smo i na upoznavanje sa štetnicima koji ugrožavaju zdravlje i život šumskog drveća na način da smo promatrali hodnike potkornjaka koji provode život pod korom ili u samom drvu te plodišta gljiva truležnica i šiške osa šiškarica.
Navedenim aktivnostima nastojali smo poticati zanimanje djece za florom i faunom šumskog ekosustava u čemu smo bili vrlo uspješni.
Ana-Marija Maletić, mag. ing. silv.
